__________________________________________________________________________________________________________________________O KLIJENTU

Župa Nova Bila osnovana je mjeseca kolovoza 1972. godine. Formirana je od naselja koja su pripadala Gučoj Gori, Bučićima, Docu i Vitezu. Prije izgradnje crkve za bogoslužje je korištena provizorno podignuta zgrada. interijer Ubrzo su dobivena sva potrebna dopuštenja za gradnju, a projekt za novu crkvu načinio je arhitekt Vlado Dobrović. Kamen temeljac za novu crkvu (540 četvornih metara) blagoslovljen je 6. travnja 1975. godine. Sljedeće godine započeta je i gradnja stambenog dijela, koji zajedno s crkvom i dvjema dvoranama za vjeronauk i susrete (120 m2 i 60 m2) čini jedinstven, monumentalan i arhitektonski originalan kompleks. Crkva je arhitektonski u bitnome dovršena 1977. godine, tako da se u njoj moglo držati božićno bogoslužje. Sljedeće godine crkva je dobila zvono (471 kg).

Tijekom 1999. i 2000. godine prema projektu akademskog kipara i slikara Zdenka Jurišića iz Novog Travnika, crkveni toranj je produžen za desetak metara. Kasnije je uslijedilo postupno uređivanje interijera crkve (pod, strop, klupe). Godine 1986. kipar Zdenko Grgić izradio je Raspelo (korpus bez križa, hrastovina, v. 420 cm), a uskoro su izvedena dva vitraila po nacrtima istoga umjetnika. kriz Župna crkva i kuća, kao i prostorije Pastoralnog centra služile su u zadnjem ratu kao bolnica. Odgovarajući na novonastale prilike fratri su zajedno s liječnicima lašvanskog kraja, 13. prosinca 1992. osnovali "Franjevačku bolnicu dr. fra Mato Nikolić". Bolnica je radila u ovim prostorijama do 27. studenoga 1999. Zahvaljujući prije svega donaciji Republike Hrvatske ali i nekih drugih donatora, godine 1999. sagrađena je u Novoj Biloj u naselju Dubrava nova bolnica pod imenom "Hrvatska bolnica dr. fra Mato Nikolić". Nakon iseljena bolnice iz župnih prostorija pristupilo se uređenju interijera crkve, po nacrtu arhitekta Zlatka Ugljena. Godine 2006. postavljene su postaje križnoga puta (terakota), koje je izradio akademski kipar Mile Blažević.

Godine 2009. on je također izradio oltarski križ (drvo) i reljef na vratima tabernakula s motivom Posljednje večere. U lipnju 2009. postavljena su četiri nova vitraja akademskog slikara Đure Sedera. Nabavljena su također dva nova zvona i postavljena prvi put u povijesti fasada na župnoj crkvi. Na području župe nalazi se jedna filijalna crkva, ona na groblju u Zabilju. Rađena je po nacrtima arhitekta Zlatka Ugljena i pomoćni biskup vrhbosanski dr. Pero Sudar svečano ju je blagoslovio na njezin patron Gospe od anđela – porcijunkula 2. kolovoza 2009. Na području župe nalaze se četiri groblja s kapelicama: Zabilje, Gradac, Gladnik i Prahulje. U župi djeluju školske sestre franjevke bosansko-hrvatske provincije. Uključene su u pastoral župe kroz školski vjeronauk u osnovnoj školi, župnu katehezu za prvopričesnike, animiraje zborova i liturgije te brinu se za održavanje crkve i kuće. Na prostoru župe postoji i Dom za stare osobe "Otac Kristofor" kojeg su 1997. osnovale sestre franjevke bolničarke Isusa Nazarećanina iz Madrida.

One su vodile Dom sve do 15. prosinca 2009. kada su se sve tri sestre španjolke vratile u svoju provinciju u Španjolsku. Danas je Dom u vlasništvu Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Župa Nova Bila imala je 1991. godine oko 3.850 vjernika i njihov je broj do pred posljednji rat polagano rastao. Danas župa ima 4.628 vjernika, a broj obitelji je 1385. Tvore je sljedeća naselja: Nova Bila, Brdo, Dubrava, Gladnik, Lovići, Ograde, Podolac, Pokrajčići, Prahulje, Ričice, Stara Bila i Zabilje. NOVA BILA Crtice iz daleke prošlosti U svome izvješću Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji, biskup fra Jeronim Lučić navodi da je 6. lipnja 1638. u Pokrajčićima (Pocraicichi) uz sudjelovanje šestorice fratara krizmao 272 osobe. Biskup navodi da župa nema crkvu, a da je pod upravom samostana u Fojnici. Prvi apostolski vikar u Bosni, biskup fra Mato Delivić u svome izvješću iz 1737. godine navodi da je župi Travnik između ostalih mjesta tada pripadalo i mjesto Pokrajčići, s 12 katoličkih kuća i 100 katolika.

Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da su župi Lašvi godine 1742. pored ostalih mjesta pripadala i mjesta Pokrajčići, koji su tada imali 15 katoličkih kuća i 92 katolika, a od toga je bilo 57 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 34 djece (nepričešćenih), i Zabilje, koje je tada imalo 6 katoličkih kuća i 59 katolika, a od toga je bilo 36 odraslih osoba i 23 djece. Prema izvješću biskupa fra Augustina Miletića od 4. svibnja 1813. godine područje današnje župe Nova Bila bilo je u sastavu župe Travnik. Tadašnja naselja Pokrajčići i Ričice imala su 47 katoličkih kuća s 244 odrasla stanovnika i 133 djece, ukupno 377 katolika, a Gladnik i Mošunj 28 katoličkih kuća sa 124 odrasla stanovnika i 77 djece, ili ukupno 201 katolika. U šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Gučja-gora između ostalih mjesta spominju se mjesta: Berdo (11 katoličkih obitelji i 63 katolika), Bila (13,115), Gladnik (11, 71), Pokrajčići (41, 227), Ričice (36, 268) i Zabilje (19, 127). Šematizam Bosne Srebrene za 1864. godinu u župi Gučia-Gora između ostalih mjesta navodi i mjesta: Bila -16 katoličkih obitelji i 144 katolika, Pokrajčići (47, 250) i Ričice (41, 295). Prema istom šematizmu u kapelaniji Bučići spominje se mjesto Gladnik, s l3 katoličkih obitelji i 88 katoŹlika, a u kapelaniji Jardo, poslije Vitez, spominju se mjesta Brdo (8 katoličkih obitelji i 85 katolika) i Zabilje (l l katoličkih obitelji i 109 katolika). Prema šematizmu Bosne Srebrene za 1877. godinu župi Gučia-Gora između ostalih mjesta pripadala su i mjesta: Bila (14 katoličkih obitelji i 116 katolika), Pokrajčići (46, 283) i Ričice (36, 278), a prema istom šematizmu u župi Bučići spominje se mjesto Gladnik, s 15 katoličkih obitelji i 73 katolika, dok se u župi Vitez spominju mjesta Brdo (12 katoličkih obitelji i 77 katolika) i Zabilje (13 katoličkih obitelji i 105 katolika).

U Imeniku klera i župa za 1885. godinu, a prema podacima iz 1884., u župi Gučja gora između ostalih mjesta spominju se mjesta Pokrajčići (284 katolika) i Ričice (321 katolik). Prema istom imeniku u župi Bučići spominje se mjesto Gladnik, s 84 katolika, a u župi Vitez spominju se mjesta Bila (10 katolika), Brdo (125), Ograde (25) i Zabilje (89). Prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu u župi Gučjagora između ostalih mjesta spominju se i mjesta: Bila (30 katolika i 40 muslimana), Pokrajčići (390 katolika) i Ričice (400 katolika i 35 muslimana). Prema istom Imeniku u župi BuŹčići spominje se mjesto Gladnik (85 katolika), a u župi Vitez spominju se mjesta Brdo (165 katolika) i Zabilje (161 katolik). Prema šematizmu za 1932., a s obzirom na podatke iz 1931. godine, u župi Guča Gora između ostalih mjesta spominju se mjesta: Bila (8 katolika i 270 muslimana), Bandol (31 katolik i 119 muslimana), Pokrajčići (469 katolika) i Ričice (262 katolika). Prema istom šematizmu u župi Bučići spominje se mjesto Gladnik (112 katolika), a u župi Vitez Brdo (164 katolika) i Zabilje (184 katolika). Prema šematizmu za 1961., koji donosi podatke iz 1959. godine, župi Guča Gora pripadala su sljedeća naselja (lokalni nazivi): Pokrajčiči (576 katolika) i Ričice (385). Prema istom šematizmu župi Bučići pripadalo je mjesto Gladnik, s 221 katolikom, a u župi Vitez spominju se mjesta Brdo (286 katolika), Nova Bila (267 katolika) i Zabilje (426 katolika).